San se zove “ZVONI GRAD” (Zvonigrad, Polog, Široki Brijeg)
Snježana Vasilj redovni je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek historija umjetnosti, dok na Sveučilištu u Mostaru predaje arheologiju. Studij arheologije završila je u Zagrebu 1979.godine i cijeli svoj život posvetila je istraživanju starih izumrlih civilizacija.
Cijela Hercegovina veliko je historijsko blago, jer se i pod vodom i krševitom zemljom skrivaju tajne stare 2.300 godina, koje će kad se prilože dokazi, o narodima na ovom području dati jedno sasvim novo svijetlo ali i ponuditi jasan odgovor zašto su Hercegovci oduvijek poznati kao vrsni trgovci. Arheolog, Snježana Vasilj već duže od 25.godina istražuje period helenizma, a njen magistarski rad bavi se tematikom postojanja ilirskog plemena Daorsi za koje se vjeruje da su živjeli u Daorsonu, današnjim Ošanićima kod Stoca, u 3. vijeku prije naše ere.
Njen fokus zanimanja danas je helenistički uticaj na prostoru Hercegovine, za koju tvrdi da je mjesto koje samo treba zagrebati po površini da bi se našla antička zaostavština.
“Helenizam je interesantan posebno u periodu nastanka grčkih kolonija, a pleme Daorsi što je vrlo zanimljivo imali su i svoj kovani novac na kojem se nalazio ugravirani brod. Daorsi su govorili i pisali grčkim jezikom, uveli su urbani način življenja i na kraju bavili se trgovinom, a sve nam to svjedoči o postojanju jedne uticajne kulture čiju tradiciju i mi nosimo u venama“, kazuje Snježana, uvodeći nas u priču o tajnama Hutovog blata i trgovačkog puta koji se odvijao rijekom Neretvom.
Snježana nam na tipičan profesorski način objašnjava gdje i kojim putem treba tražiti odgovor na zagonetku da li u pijesku Hutovog blata leže ostaci ilirskog broda, ili je riječ o brodolomu u kojem su se prije 2.300 godina izgubile amfore, nadjene još 1971. godine.
“Hutovo blato povezano je sa Neretvom, a ključ svega je u Naroni, za koju znamo da je stari grad koji se danas nalazi na području Vida kod Metkovića. Narona je bila mjesto gdje se razmjenjivala roba, ili jednostavnijim rječnikom Narona je bila trgovište. Lokalitet koji zanima arheologe nalazi se u Hutovu blatu, zbog pronadjenih amfora, u kojima se prenosilo vino ili ulje, i to nam govori da je neki od tih brodova ušao u Hutovo blato i to je sasvim sigurno bio jedan od trgovačkih puteva, sasvim sigurno i bez dvojbi“, govori prof. Vasilj čije su sve nade upućene prema podvodnim istraživanjima koja će se uskoro odvijati na ovom području i dati joj tako dugo tražene odgovore.
“Taj put na kojem smo pronašli amfore je ono što arheolozi traže. Ili je brod potonuo ili je riječ o manjoj luci gdje se istovarao teret. Nadam se da ćemo dobiti odgovor na pitanje da li je to bilo njegovo zadnje odredište, ali pouzdano znamo, upravo po amforama i njenim specifičnim oblicima da je riječ o 3. stoljeću prije naše ere“, navodi prof. Vasilj.
Najveća koncentracija amfora u Hutovom blatu, pomoći će Snježani i njenim kolegama iz Zagreba, koji su iskusni arheolozi u podvodnom istraživanju da ispod muljevitog tla pokušaju naći drvenu konstrukciju broda, čija se starost procjenjuje nepogrešivom metodom radio-aktivnog karbona na Institutu Rudjer Bošković u Zagrebu.
Iako se činilo da njena istraživanja o ilirskom brodu, predstavljaju ostvaranje arheoloških snova, Snježana nas na veliko iznenadjenje vodi u sasvim drugom pravcu. Njen san je otkriti najveću helenističku gradjevinu, čije ime nosi čudan naziv “Zvoni grad”, koji se nalazi na pola puta izmedju Mostara i Širokog Brijega, tačnije u Pologu.
“Sanjam da dobijem na bingu, i te bi novce uložila u istraživanje ‘Zvoni grada’ koji je po meni drugi Ošanić. Ono što je Ošanić bio sa lijeve strane Neretve, to je Zvoni grad sa desne. Treba samo malo zagrebati po površini i našli bi tako dugo skrivene tajne antičkog doba. Razmišljam o saradnji sa jednim stranim univerzitetom koji bi uz našu stručnu a njihovu finansijsku pomoć pomogao u otkivanju te velike helenističke gradjevine“, riječi su prof. Vasilj.
(gracija.ba)