Samostan na Širokom Brijegu

Mjesto za samostan kupljeno je od privatnog vlasnika 1845. godine, pošto je Sveta stolica dekretom odobrila njegov osnutak 6. II 1844. godine. Biskup fra Rafo Barišić položio je temeljni kamen 23. VII 1846. godine.

Zapadno krilo samostana useljeno je 1848. godine, nakon čega je nastavljeno sa radom na južnom i istočnom krilu koja su 1860. godine dovršena. Godine 1861. izgrađena je kuhinja.

Godine 1860. fratri izgradjuju objekt za 6 trgovina – dućana. Na rijeci Lištici 1868. podignuta je mlinica a 1934. godine uz tu mlinicu i hidroelektrana.

Na Ugrovači je 1868. godine podignut i kameni most sa nekoliko lukova.

 
1934. Nadglednik Čutura u franjevačkoj hidrocentrali

Mokro

Mokriskik

Car Konstantin Porfirogenet još u X. stoljeću spominje ime Mokriskik. Na područje Mokrog-Mokriskika u VII stoljeću dolaze novi stanovnici HRVATI. Oni primaju Kršćanstvo te su danas jedini stanovnici ovog kraja. Iliri koji su tu živjeli prije dolaska Hrvata sjedinjuju se sa novim stanovnicima te žive skupa. Dokumentiran je podatak iz XIV. stoljeća da u Mokrom u zaselku Pribinovići stanuju Vlasi.

Na zasad neistraženim lokacijama nadjeni su ostaci starorimske Bazilike, utvrda-grad na Gradini, velik broj predmeta antičkog podrijetla.

Mokro je udaljeno 2.5 km od Širokog Brijega.

Stećak VITKO; trenutno se nalazi ispred Zemljaskog muzeja u Sarajevu.

Franjevačka gimnazija > Veliku i impozantnu zgradu gimnazije grade fratri od 1924 . do 1931. godine.

Temelji crkve položeni su dana 23. VII 1846. godine. Dimenzije tadašnje crkve bile su 20×10 metara. Godine 1871. podignut je i zvonik.

Medjutim, 1863. godine odlučeno je da se pravi nova Crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova Crkva je zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan  nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.

Zgrada stare Crkve je 1905. godine porušena.

Dana 20.VI 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove Crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida.

Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine.

Svodovi srednje ladje su preinačeni prema nacrtima graditelja Stjepana Podhorskog i 1938. godine su i podignuti.

Tijekom II svjetskog rata Crkva je znatno oštećena.

Pročelje je obnovljeno 1959. i 1960. godine, južni toranj je dovršen 1969. godine. Krov od bakrenog lima postavljen je 1977. a pod od posuškog kamena 1978. godine. Dvorište ispred Crkve je postavljeno 1974. i 1975. godine.

Crkva je duga 50 metara, široka 26 metara a zvonici su visoki 32 metra.

Franjevci osnivaju škole

Stradanje fratara u Hercegovini

Na ulazu u samostan bila je postavljena ploča sa natpisom:

      
Scan designed by Herzegowatts

Čerigaj, 1846. godina, nastanak franjevačke zajednice u Širokom Brijegu, iako su franjevci i prije 1846. godine djelovali na području Hercegovine, ta godina predstavlja rodjenje Širokog Brijega.

 
Čerigaj, sredina 19.st, prva kapela u Hercegovini

 
Ostaci starorimske bazilike u Mokrom, Mokriskik, 6 stoljeće

KOČERINSKA PLOČA 1404 AD

KOČERINSKA PLOČA koja datira iz 1404. godine pravi je dokument o postojanju kršćanstva na ovim prostorima. To je grobni natpisVignja Miloševića koji je pisan bosančicom tj. hrvatskom ćirilicom i to čistom ikavicom.

U zidu katoličkog župnog dvora u Kočerinu nalazi se stećak Vignja Miloševića prenesen s Kočerinskog polja. Stećak je zazidan u zid iz razloga da ne završi u nekom od muzeja u Sarajevu. Natpis na stećku glasi:

"Va ime oca i sina i svetog duha, amin. Se leži Viganj Milošević. Služi banu Stipanu i kralju Tvrtku i kralju Dabiši i kraljici Grubi i kralja Ostoju. I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kralj s Hercegom i z Bosnom. I na Ugre poje Ostoja. To vrime mene, Vignja, dojde končina. I legoh na svome plemenitom pod Kočerinom. I molju vas ne nastupajte na me. Ja sam bil kako vi jeste, vi ćete biti kako sam ja.

Citirano prema; Miroslav Palameta, Diljem književne baštine, Sveučilište u Mostaru, Mostar 1996.g.

Kočerinska ploča, 1404. godina. Kvalitetan spomenik sa 'puno' teksta.

Dictionarium Illyricum

The oldest Croatian /Slavenic vocabulary in franciscan library in Široki Brijeg

Najstariji i jedini primjerak slavenskog i hrvatskog riječnika u franjevačkoj knjižnici na Širokom Brijegu.

Stari doboš iz fratarske limene glazbe s početka 20. stoljeća ??

 
Galića kuća 1930. godina (preko puta robne kuće).